Produkcija

Istarsko narodno kazalište Gradsko kazalište Pula

Kazališna sezona 2025./2026. Oda miru

Hvala obitelji Mije (Mihe) Mirkovića za ustupljena prava korištenja autorskog djela, romana Tijesna zemlja, za adaptaciju, scensko uprizorenje i izvođenje kazališne predstave.

Unuci: Daniela Mirković, Ivan Mirković, Maja Mirković, Marko Mirković, Mijo Mirković, Nada Mirković, Saša Mirković, Vladimira Mirković Blažević

Praunuci: Andrej Mirković, Antea Mirković, Ivana Mirković, Marul Kuljiš, Mihovila Kuljiš, Nika Mirković, Nikola Mirković, Tibor Mirković, Tiziano Mirković, Vladimir Mirković

Hvala Općini Marčana na dozvoli za snimanje video materijala na lokacijama.

Roman Tijesna zemlja odvodi čitatelja u kasno 19. stoljeće, u austrougarsko doba, u selo Rakalj  i okolicu, Vodnjan, Labin i Pulu. Kroz dvadeset poglavlja ispisuje se niz životnih priča, izmjene godišnjih doba, rađanja i smrti, obredi i proslave, svadbe i sprovodi, svijet koji se neprestano mijenja, ali uvijek ostaje čvrsto vezan uz zemlju premda je o njoj sve manje ovisan. Balota piše o „malim ljudima“ – o onima koji nisu ušli u udžbenike povijesti, ali su jednako stvarali povijest svojim radom i opstankom. Njihove svakodnevne brige – zemlja, obitelj, običaji – ispunjavaju roman lirskim tonom, a posebnu snagu daju mu dijalozi u lokalnom govoru i odjeci narodnih pjesama. Sve počinje motivom Škabićeva hrasta, simbola okupljanja i sjećanja, iz kojega izrasta priča o obitelji Gašpić. Braća Marko i Ive utjelovljuju dva svijeta: Marko ostaje vjeran zemlji i radu, a Ive tone u svijet novca, novotarija i trgovine, spreman izdati i vlastitog brata. U njihovom sukobu ogleda se prijelaz iz tradicije u modernitet.

Kako 20. stoljeće kuca na vrata, u selo dolaze noviteti – kava, šećer, duhan – a kamenolomi postaju sve privlačniji od poljoprivrede. S novim tržišnim zakonitostima dolazi i novac, a s njim dugovi i rastuća nesigurnost. Zemlja, koja je bila jamstvo života, sada postaje predmet trgovine i izvor društvenih napetosti. Posebno mjesto u romanu zauzima Tone Gašpić, Markov sin, čiji se život promatra u tri faze: kroz oči djeteta koje vidi samo ljepotu, mladog čovjeka punog snova i, naposljetku, odraslog muškarca koji u starosti spoznaje koliko je zanemario prave vrijednosti. Završna scena u kojoj Tone sadi lozu, između zime i proljeća, postaje snažna alegorija – smrt staroga svijeta i nicanje novoga, ali i kasno prepoznavanje životne istine. “Tijesna zemlja” nije tek roman o selu, nego i oproštaj od jedne epohe. Balota u njemu bilježi kulturu i odnose koji nestaju pred naletom modernog doba, ostavljajući ih živima barem unutar književnih stranica.

Hibridno dramsko-lirska, glumačko-plesna predstava iz INK-ovog programa Čakavska scena oživjet će narativne te kulturalne i zavičajne uvide Balotina romana. Ključni dramaturški i izvedbeni izazov redatelj pronalazi u sudaru i suigri okrutne radnje dramatiziranog romana i glazbe Vivaldijeva slavnog ciklusa violinskih koncerata „Četiri godišnja doba“. U predstavi se pored dvoje glumaca (Ivna Bruck i Luka Mihovilović) i dvoje plesača (Maria Matarranz de las Heras i Michele Pastorini) sudjeluje i doajenka hrvatskog glumišta, Nevu Rošić, kao naratorica i utjelovljenje odnosno personifikacija Istre. Predstava se ne bavi romantizmom etno-povijesne rekonstrukcije, nego estetskim doživljajem prošlosti, aktualnosti i budućnosti ekologije istarskog poluotoka. Pritom ipak nećemo niti pokušati odolijevati rodoljubnom sentimentu. Upravo suprotno.

Mijo, ili Miho Mirković (1898.–1963.) iz Raklja, književnu je publiku osvojio pod pseudonimom Mate Balota. U hrvatskoj se poeziji 20. stoljeća svrstava među najvažnije autore, a u Istri se često spominje kao njezin najveći pjesnik.

Kao mladić radio je u Puli kao novinar, a zatim se preselio u Zagreb gdje završava studij humanističkih znanosti. Nije se time zadovoljio pa odlazi u Berlin i Frankfurt. Tamo istražuje rukopise Matije Vlačića i studira ekonomiju i društvene znanosti. Već 1923. doktorira na Sveučilištu u Frankfurtu, a potom započinje pedagošku karijeru – najprije u Osijeku, kasnije u Subotici i Beogradu. Nakon Drugog svjetskog rata postaje profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gdje radi sve do smrti.

Njegova djela kreću se između lirike i znanosti. S jedne strane, Balota je pjesnik, prozaik i autor narativnih tekstova snažno vezanih uz Istru. S druge, kao ekonomist objavljuje niz rasprava i knjiga o trgovinskoj, industrijskoj i agrarnoj politici, nacionalnoj ekonomiji i gospodarskoj povijesti. U književnosti mu najveću slavu donosi pjesnička zbirka Dragi kamen (1938), u kojoj bilježi i uzdiže istarski pejzaž i mentalitet. Pisao je i dokumentarno-prozne tekstove poput Stare Pazinske gimnazije i monografije Puna je Pula, a njegovo jedino romaneskno djelo – Tijesna zemlja (1946) – jedinstveni je spoj socijalne studije i književnog pripovijedanja.

29.4.

SRI / MERC

20:00 sati

Trajanje: 95 min

Program INK / Programma INK

PREMIJERA / PRIMA:
29. travnja 2026. u 20 sati

REPRIZA / REPLICA:
30. travnja 2026. u 20 sati
4. svibnja 2026. u 11 sati
5. svibnja 2026. u 20 sati
6. svibnja 2026. u 11 sati